Dioscorea opposita (nagaimo, yamaimo, Chinese yam, Japanese mountain yam, Korean yam; syn. D. batatas, D. oppositifolia)
gomolj jama
Kineski ili cimetov jam (Dioscorea batatas L.) (Dioscorea opossitifolia) je penjačica čije vriježe mogu narasti do 3 m u visinu, a gomolj i do 1,5 m u dužinu. Od davnih vremena korišten kao lijek u Kini. Jam sadrži 10 esencijalnih aminokiselina, glikogenski protein holing, te fitohormon diosgenin. Kod jama se konzumira gomolj, koji je iznutra bijele boje, a može postići masu do 2 kg po biljci.
Jam je najbolje koristiti tako da se dnevno kozumira oko 20 g (3-4 cm odrezati, oguliti i pojesti u sviježem stanju ili ga kratko prokuhati i pojesti. Ostatak gomolja umotati u alu foliju i staviti u hladnjak ili ga držati na temperaturi iznad 20° C (samozaraštanje) jer nakon zaraštanja na prerezu jam može ostati na sobnoj temperaturi duže vrijeme.
Ljekovita svojstva JAMA
Gomolj jama ima izražena ljekovita svojstva koja pozitivno utječu na poboljšanje zdravlja (antitumorno djelovanje, usporavanje starenja, poboljšava slabu probavu, smanjuje razinu šećera u krvi i pomaže u otklanjanju tegoba vezanih uz dijabetes, regulira i smanjuje visoki krvni tlak, stimulira endokrine žlijezde i pojačava imunitet). Jam je veliki izvor vitamina B6, koj je direktno odgovoran za jačanje krvnih stijenki (naročito značajno kod ljudi koji su imali infarkt) i predstavlja dobru preventivu kod kardiovaskularnih bolesti. U kineskoj medicini se jam vrlo uspješno koristi kod liječenja upalnih procesa u želucu i crijevima (gastritis i sl.). Jam sadrži fitohormon diosgenin koji između ostalog utječe i na smanjenje kolesterola i triglicerida u krvnim žilama. Antioksidansi iz jama su dobri u borbi protiv slobodnih radikala koji napadaju mozak (Alzheimerova bolest). Jam također povoljno djeluje na kosu i kožu (dobar ten i jaka kosa).
Uzgoj jama
Jam se može umnažati preko malih zračnih gomoljčića ili dijelovima gomolja, a sadi se u svibnju. Berba je u našim uvjetima u listopadu i studenom. Najveći problem kod uzgoja jama je berba,jer jam ima tendenciju da raste brzo i okomito u zemlju,pa ga je poslije skoro nemoguće pronaći i pobrati. Iz tog razloga pokusima su utvrđeni načini koji olakšavaju berbu, a to je sadnja jama u žljebovima ,bazenima ili vrećama. Sve se te navedene posude pune kvalitetnom zemljom (supstratom) i onda se u njih sade presadnice. Uz svaku posudu potrebno je staviti oslonac (kolac) ,na koji će se penjati vriježe s lišćem. Berba počinje kada lišće požuti. Nakon pranja gomolji se skladište u kartonskim kutijama na sobnoj temperaturi.
Tekst pripremio: doc.dr. sc. Bruno Novak
Nema komentara:
Objavi komentar